Svijet Automobila - Hrvatska

Gube li dizelaši i benzinci utrku s električnim vozilima?

Sve se više naziru manjkavosti europskog plana prema kojemu bi motori s unutarnjim izgaranjem do 2035. godine otišli u povijest. Kada danas u Hrvatskoj uđete u neki autosalon njemačkih premium marki, prodavači će vam bez ustezanja reći da i dalje prodaju više dizelaša od benzinaca ili električnih vozila.

Ekspanzija prodaje potpuno električnih vozila zapinje i u razvijenoj Europi, a pogotovo kod nas koji tek nastojimo postati članom bogatijeg kluba starog kontinenta. Elitni proizvođači još uvijek relativno ravnodušno gledaju tu borbu iako će prema van pokazivati da im je stalo do čišće sutrašnjice, dok su konfekcijski proizvođači užasnuti trenutkom - vremenom kada Kinezi neumoljivo napreduju i cijenom ruše sve ono što Europljani smišljaju godinama.

Ne želite dizelaše? Ok, šaljemo vam benzinske hibride s cijenom i opremom kojoj Europljani neće moći konkurirati. Ne želite ni benzince? Ok, smislit ćemo nešto i uskoro vam šaljemo, moto je proizvođača s dalekog istoka koji munjevito reagiraju na sve za što europskim proizvođačima treba niz godina da bi se uopće pokrenuli.

Stvar je više - manje poznata: pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta ne tako davno postigli su dogovor o zakonu koji predviđa prestanak prodaje novih vozila na benzin ili dizel od 2035. godine. Već tada se znalo da će povijesni dogovor zadati veliki udarac najvećem europskom gospodarstvu i kolijevci motora s unutarnjim izgaranjem, Njemačkoj.

Nije puno prošlo da bi teška mašinerija, koja godišnje okreće milijarde eura, odgovorila.

Viši potpredsjednik BMW Brand and Product Managementa Bernd Korber možda bi se rado pozdravio sa dizelašima, ali o potpunom ukidanju motora s unutarnjim izgaranjem ni ne razmišlja.

- Smanjenje prednosti dizela u usporedbi s drugim gorivima poput benzina i alternativnih oblika napajanja, dovodi do smanjene baze korisnika koji biraju dizel prvenstveno zbog osobnih preferencija, a ne zbog jasnih prednosti, kaže Korber.

Drugim riječima, benzinski motori postaju toliko učinkoviti da dizel više nije očigledan izbor za štedljivog kupca. Napredak u plug-in hibridnim i električnim pogonima predstavlja još jedan čavao u lijes dizelskog motora, smatra on.

No je li to zaista tako, pogotovo u Hrvatskoj?

Od siječnja do kraja rujna u Hrvatskoj je prodano 27.833 automobila na benzinski pogon, ili 53,8 posto od ukupne prodaje. Na drugom su mjestu hibridi kojih je prodano 11.792, odnosno 22,8 posto, treći su dizelaši sa prodajom od 9.547 vozila ili 18,4 posto. Potpuno električnih vozila u devet mjeseci prodano je 1.598 što je 3,1 posto od ukupne prodaje u dosadašnjem dijelu godine. Podsjećamo, u prvih devet mjeseci 2024. u Hrvatskoj je prodano 51.782 novih putničkih vozila.

Dok su dizelaši godinama držali više od 50 posto ukupne prodaje, sada su na tom mjestu benzinci, dizelaši su pali na treće mjesto. No kada je Lijepa naša u pitanju čak ni to nije preveliki problem - problem je što će prosječni hrvatski kupac, kada kupuje polovni auto, najprije pogledati u rubriku "dizelaši". Procjene su da su 80 posto prodanih polovnih vozila u našoj zemlji dizelaši. 

2035? Čista utopija.

Kritičari EU-ovih ali i globalnih planova odmah su upozoravali da je micanje benzinaca i dizelaša s cesta do 2035. čista utopija, uz ostalo jer su za mnoge građane EU-a električna vozila i dalje preskupa. Tako i nova regulativa Euro 7 sugerira da će dizelski automobili po europskim cestama voziti barem do 2050. godine, a vjerojatno i duže.

No ako prvotni plan i ostane na snazi, građani će i nakon 2035. godine moći voziti automobile s motorima na unutarnje izgaranje pa i kupovati rabljene automobile na benzin i dizel.

Hoće li stoga i premium marke revidirati svoje, možda i brzopleto donesene, planove?

Audi je najavio da će od 2026. prestati s razvojem novih modela s motorima na unutarnje izgaranje, dok u BMW-u očekuju da će do 2030. polovica svih njihovih automobila prodanih u svijetu biti potpuno električni.

Renault od 2030. godine želi potpuno električnu ponudu, a Mercedes do kraja desetljeća planira postati potpuno električna marka "gdje tržišni uvjeti to dopuštaju".

Od 2028. Opel će se u potpunosti oslanjati na električna baterijska vozila na svom glavnom tržištu u Europi. Aktualni plan uključuje da nakon te godine više neće biti Opela s benzinskim i dizelskim motorima.

Mercedes-Benz je planirao od 2030. godine proizvoditi samo e-automobile, a već u idućoj godini je njemački proizvođač planirao prodati isti broj čistih e-auta i plug-in-hibrida kao i onih vozila u kojima je klasični motor s unutarnjim izgaranjem.

No i Mercedes je daleko od ostvarenja tog cilja. Da je tome tako vidi se iz činjenice po kojoj je "Electric Only strategiju ne tako davno osobno pokopao šef Mercedesa Ola Källenius.

Inače, podaci o prodaji koje je objavilo Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) pokazuju da je dizel prošle godine imao tržišni udio od samo 13,6 posto, kada su električna vozila porasla na 14,6 posto. Do ožujka 2024. dizeli su pali na 12,8 posto na tržištima Europske unije.

Skori kraj ere dizelaša? Ne, pogotovo u Hrvatskoj

Nazire li se konačan kraj dizelašima? Nismo baš sigurni u to, pogotovo kada je Hrvatska u pitanju.

Mediji su objavili kako je norveško Vijeće za informacije o cestovnom prometu objavilo kako po prvi put u norveškoj automobilskoj povijesti vozni park te zemlje ima više potpuno električnih automobila nego automobila koji za pogon koriste samo benzinske motore. Pojedini su mediji, međutim, zaboravili jednu "sitnicu".

Na cestama u Norveškoj prometuje ukupno 2.872.652 osobna automobila, a od toga, 754.303 ima potpuno električni pogon. To znači da su više od četvrtine (26,26 posto) svih automobila u Norveškoj električna vozila. S druge strane, automobila s benzinskim motorom i bez hibridne tehnologije po Norveškoj prometuje 753.905.

Međutim, na cestama u Norveškoj trenutno prevladavaju - dizelski automobili. Njih je gotovo milijun, točnije 999.715. Dizelaši tako čine 34,8 posto voznog parka, a tu je više od 10 tisuća automobila s plug-in hibridnim i hibridnim pogonskim sklopom koji imaju dizelski motor.

Norvežani imaju razvijenu mrežu punionica, dok se istovremeno hrvatskim vlasnicima električnih vozila vjerojatno diže kosa na glavi kada, pogotovo u punoj turističkoj sezoni, moraju isplanirati put od, recimo, juga Dalmacije do Zagreba. Ili obratno, sasvim svejedno.

Prosječnom hrvatskom kupcu koji kupuje novo vozilo danas je veliki problem što odabrati. Ako kupuje polovno vozilo, vidjeli smo, najčešće će kupiti dizelaša. Ali novo? Dizelaše se sada gazi iako manje troše od benzinaca, sigurniji su i bolje se voze, pogotovo kada se radi o skupljim modelima. Električna vozila, ako ostalo stavimo po strani prvenstveno prosječno jadnjikavu autonomiju, ne prati adekvatna infrastruktura.

- Balon elektrifikacije se ispuhao, kaže prometni stručnjak i profesor Željko Marušić, dodavši da su benzinski motori debelo inferiorni u odnosu na dizelske. Kazat će i da je to okretanje očiju od dizelaša proizvod geopolitike budući da je benzin nusproizvod prerade, odnosno destilacije nafte, a to se mora nekome "utrapiti".

- Dizel se ljepše vozi, sigurniji je na cesti, doduše skuplje je održavanje dizelaša nego benzinca, no to im je jedina zamjerka, kaže Marušić, dodavši, međutim, da je istina da dizelaši ispuštaju više čađe od benzinaca.

Na naše pitanje postoji li mogućnost da europskim cestama, pa i hrvatskim, od 2035. vladaju električni automobili kaže sljedeće - "mislim da nema šanse za to, možda do 2050. ali i to će biti teško".

Ističe da trenutno jednostavno nema dovoljno strue za tako nešto, a i proizvodnja struje, koja se ne proizvodi u potpunosti iz obnovljivih izvora, šteti okolišu, više nego dizelaši i benzinci.

U skladu s tim upitna je i proizvodnja bakra, a u prosječan električni auto ide znatno više bakra nego u "običan" auto.

U sljedećih desetak godina još se mnogo toga može promijeniti, no ako danas kupujete novo vozilo budite sigurni da bi ono, bilo dizelaš ili benzinac, moglo u Hrvatskoj odvoziti cijeli svoj radni vijek.